11. Međunarodni festival umjetničkih zastavica – Zagrebačke legende
Od 29. svibnja do 2. lipnja 2019. godine, održan je 11. Međunarodni festival umjetničkih zastavica koji kontinuirano djeluje u sklopu Međunarodnog uličnog festivala Cest is d'Best-a. Festival zastavica pokrenula je potpisnica teksta 2009. godine koja je ujedno autorica i voditeljica ovog jedinstvenog festivala malog formata umjetničkih zastava koji od 2010. dobiva međunarodni karakter. Na natječaj je primljeno 26 zastavica od 27 autora iz Finske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Uz prošlogodišnje zastavice, sveukupno se je 211 radova vijorilo na Zrinjevcu na 23. Cestu. Zastavice renomiranih likovnih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva su prvi put izložene 2009. na Trgu Josipa bana Jelačića, a zadnje tri godine (od 2017.) se postavljaju na drvoredima platana na Zrinjevcu. Umjetničke zastavice izrađene na temu „ZAGREBAČKE LEGENDE“ pridonijele su posebnoj atmosferi u dane festivala, a ujedno su umjetnički vrijedna ostvarenja. Prilikom postavljanja ovogodišnje izložbe, nagrađeni i pohvaljeni autori i organizatori, treći su se put okupili u parku Zrinjevac, te prijateljski upoznavali i družili. Svrha ovogodišnje teme Festivala bio je prikazati brojne i raznovrsne zagrebačke legende koje su na trenutak oživjele kroz likovne instalacije i akcije koje su pridonijele ne samo ugođaju festivala već su obogatile i turističku ponudu grada. Poznato je da Zagreb krije mnogobrojne legende i tajne koje ga čine misterioznim i vrlo zanimljivim. Neki umjetnici pronašli su poticaj u poznatijim zagrebačkim legendama kao o Crnoj Kraljici, coprnicama, Dori Krupićevoj, Zmiji koja je čuvala zlato i drugim legendama. Neke od njih opisali su mnogima omiljena spisateljica Marija Jurić Zagorka i nobelovac Ivo Andrić. Poticaj za umjetničke radove bile su i razne urbane legende koje su u novijem vremenu obilježile život Zagreba i udahnuli mu dušu. Sudionici natječaja radove su izrađivali različitim tehnikama: akrilu na platnu, patchworku, bojama za tekstil i svilu, digitalnom tisku fotografije, printu fotografije i digitalno obrađenom crtežu ili akrilu na platnu, poliesterskom materijalu, solventnom tisku raznih tehnika na banneru i kombiniranim tehnikama otpornim na vremenske utjecaje. Natječaj je omogućio umjetnicima širok izbor i slobodu u odabiru motiva (od figurativnog do nefigurativnog prikaza). Većina pristiglih radova dvostrano je likovno riješena istim motivima, a dio radova različitim. Svaka zastavica na svoj način umjetničkim simbolima prenosi priču vezanu uz ovogodišnju temu. Počasna gošća umjetnica bila je priznata akademska slikarica Dora Kovačević iz Zagreba, donedavna redovita profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Zastavicu pod nazivom Ključ Dore K izradila je u svojoj prepoznatljivoj, reljefnoj, kombiniranoj tehnici od tekstila. Na originalan je umjetnički način razradila motiv ključa koji simbolizira Doru Krupićevu glavni lik Šenoinog „Zlatarevog zlata“, jednog od najljepših romana vezanih za Zagreb i njegovu povjesnicu te kao čuvaricu ključeva grada. Suptilno je prilagodila temu osobnoj poetici i likovnoj preokupaciji. Autorica daje promišljen i simboličan naziv zastavici gdje Dora K ima višeznačno značenje povezujući ga i s vlastitim inicijalima. Stručno povjerenstvo u sastavu povjesničarki umjetnosti i likovnih kritičarki mr. sc. Branke Hlevnjak, Sande Stanaćev Bajzek i Marijane Paule Ferenčić, te potpisnice teksta, Dijane Nazor, profesorice likovne kulture - restauratorice, dodijelilo je tri nagrade i jednu pohvalu. Umjetnici su, svatko na svoj način, odgovorili na temu Zagrebačkih legendi, a ove godine su očekivano i svi nagrađeni iz Zagreba. Prvu nagradu dobio je Fredy Fijačko za triptih Zagrebačke legende; Gotovac, Ivan Antolčić - Josip Roca; Ivan Kožarić - Slavka Pavić. Autor se godinama uspješno bavi fotografijom te je izložio portrete poznatih Zagrepčana i obostrano ih predstavio na zastavicama. Fijačko je portrete snimio kroz niz godina, u različitim prigodama i uspješno ih spojio u triptih. Povezao je recentne likovne i vizualne umjetnike s kojima se rado družio. Sjedinivši ih u triptih na taj način im je odao počast. Drugu nagradu dobilo je Mirko Puljić Galiot za zastavicu pod nazivom Grička i Galiot se vole. Rad je otisnut na platnu s fotografijom poznate spisateljice Marije Jurić Zagorke, uz montažu fotografije autorove figurice vještice koju već godinama nosi na svom štapu. Tako povezuje svoju vješticu s najčitanijom hrvatskom književnicom, novinarkom i njenim legendarnim romanom Grička vještica. Treću nagradu dobila je dr. art. Vanda Jurković, za rad u akrilu na platnu Dobrodošli u Plavi pakao. Autorica se svojom zastavicom referira na Malleus Maleficarum, teološko djelo dominikancaHenrika Institorisa i Jakoba Sprengera, iz 15. st., u kojem iznose sustav o vješticama i čarobnjaštvu. Djelo je izazvao lov na vještice u Srednjem vijeku kada su žene bile optuživane da su se pretvarale čak i u muhu. Na zastavici prikazuje ženski lik s mužarom dok u pozadini gori vatra. Pohvalu je dobio Juraj Jonke, za zastavicu koja predstavlja, hrvatskog inženjera kemije i jednog od najznačajnijeg izumitelja s početka 20 st. Eduarda Slavoljuba Penkalu. Autor na obje strane zastave slika poznati lik simpatičnog čovječuljka s ogromnim ušima i špicastim nosom (što je zapravo Penkalina karikatura) kojem je iza uha veliko nalivpero. Na prednjoj strani Penkalu predstavlja lik profesora Baltazara, s natpisom godine življenja, dok na drugoj strani oko „Baltazara“ je natpis „Penkala“ ispisan glagoljicom. Najviše umjetnika pronašao je poticaj u legendi o Barbari Celjskoj poznatoj kao Crna kraljica, koja je umrla pokošena kugom polovinom 15. stoljeća. Priče o Barbari su brojne i maštovite pa nije čudo da su stoljećima ukorijenjene među stanovnicima sjeverozapadne Hrvatske. Prema legendi, Crna kraljica, nakon smrti hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda Luksemburškog, postala je najbogatija kraljica u kasnom srednjem vijeku. Njenu fizičku ljepotu ali i zao karakter uz gavrana Tugomira, koji je uvijek slušao sve njezine opake naredbe, su raznoliko i uspješno likovno prikazali: AnaJakić Divković, MirsadKoljenović, ValentinaMarđetko i IvanaMikulić. Koljenović, da bi naglasio njenu ljepotu crtao je oštrim, obrisanim linijama i jakim bojama. Na plavom polju nacrtao je svoj doživljaj lica i kose kraljice zlatnom bojom, sa sjajnom krunom ukrašenom rubinima, dok je na lijevoj strani prikazao goluba koji uzlijeće iznad Zagreba čiju sjenku razdvaja Sava. Manje poznatu legendu Jeger u oklopu koji je pobirao ljudima sve zamke koji su postavljali u šumama, naslikala je u akrilu na platnu Ana Divković. Vedran Markulin inspiriran je legendom o Zmijskom caru sa zlatnom krunom na glavi koja govori o jednom brijegu na Medvednici u blizini Podsuseda gdje se nalazila Zmijska rupa u kojoj je stanovao i zmijski car u čijoj je kruni sjala zlatna jabuka. Poznata suvremena umjetnica Jadranka Fatur, je uvjerljivo i znalački likovno naslikala legendu o Čuvaru blaga u akrilu na platnu. Ana Novoselac je u svojoj omiljenoj tehnici pachworka, s puno detalja vrlo maštovito prikazala čuvenu sliku Majku Božju od Kamenitih vrata. Poznato je da se je slika počela prema legendi štovati kao zaštitnica grada Zagreba, nakon velikog požara na Gornjem Gradu i Kaptolu 1731., a kardinal Franjo Kuharić je 31. svibnja 1991. proglasio i zaštitnicom grada Zagreba. Branka i Roža Šaškor su u tehnici boja za tekstil likovno čisto, lišeno detalja naslikale čuvena Kamenita vrata.Katarina Lauš, ilustrativno je naslikala s lica zastavice Noćni tramvaj s nekoliko veselih vještica koje lete iznad zagrebačkog tramvaja s lica i veselu vješticu koja se na metli pojavljuje opet na naličju zastavice. Maštovitom radom je povezala suvremeno vrijeme s legendama o zagrebačkim vješticama. Marijana Petrović Mikulić, zastavicom Ljubav ne umire među zidovima uz Mirjanu Gurka, Suzanu Košutić i Niku Lukića iz Centra za rehabilitaciju Komarevo, slika poznatu legendu o zabranjenoj ljubavi i Veroniki Desanič, drugoj supruzi Fridrika II. Celjskog, kojeg je po predaji otac Fridrik bacio u tamnicu, a Veroniku dao utopiti i zazidati u zidine Velikog Tabora. Sonja Fruk Mundorfer, s radovima Let I i II, prikazuje zagrebačke golubove kroz umjetničku fotografiju iz pomno odabrane perspektive, dok Andreja Sedak-Benčić radom Beli Zagreb grad u tehnici crteža i kolaža recikliranim materijalom od najlona prikazuje živopisnu zagrebačku tržnicu, koja zasigurno svojim dogodovštinama spada u zagrebačku legendu. Zvonko Pavličić, inspiriran je kulturno-povijesnim nasljeđem i baštinom Grada Zagreba, motivima „Kamenita vrata“ i kulom „Lotrščak“ kao arhitektonskim cjelinama koje su mu poslužile za formiranje i gradnju kompozicije, gdje je kroz raspored i odnos likovnih elemenata gradio estetsko značenje. Prema vlastitim riječima cilj mu je bio da motiv zastavica održava stvarnost koja se doživljava, a istovremeno se prezentira u osobnom i prepoznatljivom izrazu prikazujući pri tom estetsko-pikturalnu poruku i sam doživljaj. Drugom zastavicom Zagrebačke urbane legende II inspiriran je simpatičnim Ignacom Rojekcim, koji je lovio sjenice i vrabce, koje je zatim bojao jarkim bojama i kao egzotične primjerke ih prodavao na tržnici Dolac. Daliborka Đerković Lela, poticaj za svoj rad pronalazi u Parku Maksimir. Figurativno, poetski slika Paviljon jeku i Vidikovac kao simbolično spajanje ženskog i muškog principa u prirodi. Anton Bukovec svojom zastavicom prikazuje kolaž uspješnih fotografija različitih umjetničkih spomenika velikana u Zagrebu, uz lik Mirka Puljića Galiota koji je autor koncepta Prve hodajuće galerije kod nas. Nefigurativnim radovima predstavlja se Marina Đira, zanimljivim i prepoznatljivim apstraktnim radom Mitske linije uz Jadranku Vukomanović Pavelić s intrigantnim radom Put u daleko I i II. Dr. sc. Željko Heimer, zastavicama za gradske četvrti, prikazuje Donji grad / Posused Vrapče. Kroz jasne simbole i nepogrešive boje heraldičkih pravila unosi svježinu pristupa likovnog rješenja, čistih linija i jasne simbolike. Potpisnica teksta, zastavicu Ulični svirači grada Zagreba povezuje s vlastitom instalacijom Ulični svirači grada Zagreba koja je uspješno realizirana likovima u prirodnoj veličini na Cestu u Varšavskoj ulici 2015. godine. Izdvojila je Kraljeve ulice, naše najuspješnije ulične svirače koji su s godinama postali živuće urbane legende. Posebno je zanimljiva zastavica Santa Claus „Joulupukki“ koja prikazuje svima poznatu legendu o Djedu Božićnjaku autorice dr. art.Seije Ulkuniemi iz Rovaniemija. Svega par kilometara grad je udaljen od legendarnog sela „Santa Claus“ gdje živi „pravi“ Djeda Božićnjak koji po predaji šalje pisma i darove djeci diljem svijeta. Festival umjetničkih zastavica traje neprekinuto jedanaest godina, a sada broji preko 440 zastavica u fundusu Festivala. (Na stranicama http://ulicnifestival.weebly.com može se vidjeti kako je izložba na trgu izgledala prošlih godina.) Ovakva umjetnička djela, koja su podložna svim vremenskim uvjetima, zahtijevaju stalnu brigu pa se zbog različitih oštećenja svake godine po potrebi stručno i restauriraju. Time se pokazuje adekvatna briga koja je potrebna za ovaj neobični fundus umjetnina koji nas svojim ostvarenjima raduje i doprinosi urbanoj, uličnoj atmosferi grada. U dane Festivala, iznova pozitivna energija ozaruje lica prolaznika, zvukom, pokretom i bojom te ih preobražava u vedra i nasmijana. Vaše i naše zastavice uveseljavaju grad Zagreb i umjetnički ga obogaćuju. Na otvorenoj pozornici Zrinjevca pod plavim nebom, suncem, kišom ili zvijezdama, pozivaju nas da se opustimo, zaplešemo, zapjevamo na Zrinjevcu i da uživamo u cjelokupnom raznovrsnom programu Festivala. Sada već, tradicionalni Festival zastavica nudi mogućnost razvoja prema samostalnom festivalu koji bi uz potporu Grada Zagreba i Turističke zajednice mogao kao Art park zastavica biti prepoznat i van granica lijepe naše, regije, moguće i Europe.