Na jubilarnom 20. Međunarodnom uličnom festivalu Cest is d'Best, na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, izložene su od 26.5. do 3.6.2016. zastavice Međunarodnog festivala umjetničkih zastavica koji se održava tradicionalno osmu godinu zaredom. Na natječaju su sudjelovali renomirani likovni umjetnici iz Hrvatske i inozemstva, kao i oni koji će to s vremenom postati i oni koje sudjelovanje veseli. Svrha ove ulične izložbe je slikovnom, umjetničkom porukom poticati na promišljanje o prikazu raznolikih ljubavnih poruka i simbola na zastavici, širiti interes za likovno stvaralaštvo i pozitivnu energiju. Na ovogodišnji natječaj, na temu Kad ljubav zavijori, primljeno je 39 radova od 45 autora iz Austrije, Crne Gore, Finske, Francuske, Slovenije i Hrvatske. I ove je godine sudjelovalo pet članova InSEA-e (Međunarodno društvo za obrazovanje putem umjetnosti) i HRV InSEA-e, (Marjan Prevodnik, Josip Roca, Seija Ulkuniemi, Ana Novoselac i Dijana Nazor). Prilikom postavljanja ovogodišnje izložbe u Maloj su se kavani na Trgu bana Josipa Jelačića po četvrti put okupili, te uz kavu ugodno družili i upoznavali, nagrađeni i pohvaljeni autori te organizatori. Posebno nam je drago da je ove godine počasna gošća svestrana umjetnica Tatjana Radovanović (slikarica, pjesnikinja, grafičarka) rodom iz Gdinja na otoku Hvaru, koja od 1965. godine živi i radi u Parizu. Ona je ujedno i prva počasna gošća na festivalu zastavica iz inozemstva. Tatjana se predstavila radom pod nazivom LA TOLERANCE(Od Gdinja do Pariza, Montparnassea do Montmartrea i natrag 1965. – 2016.) u tehnici grafike printane na platnu. Rad ima univerzalnu i snažnu poruku o potrebi tolerancije među ljudima gdje nestaju nacionalne, vjerske i rasne razlike. Nastao je grafičkim otiskom s motivima raznih ljudskih lica s natpisom (Accepter – Respecter, Les Différences). Svojom zastavicom Tatjana Radovanović šalje poruku ljubavi, mira, razumijevanja i prihvaćanja različitosti. Rad, nastao u Parizu, gradu umjetnosti, gdje je 36 godina slikala portrete na Montmartreu, zavijorio se zagrebačkim glavnim trgom, čime je obogaćen fundus Festivala. Autori su radove izrađivali različitim tehnikama: ulju i akriliku na platnu, patchworku, bojama za tekstil i svilu, shibori tehnikom, batiku, digitalnom tisku fotografije, printu ulja, akrilika i tempere na platnu, printu fotografije i grafike na platnu, solventnom tisku raznih tehnika na banneru i kombiniranim tehnikama otpornim na vremenske utjecaje. Dio pristiglih radova dvostrano je likovno riješen različitim motivima, a dio radova istim. Stručno povjerenstvo u sastavu: Marta Crnobrnja, akademska slikarica; Branka Hlevnjak, povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka; Marina Tenžera, povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka; Zlatan Jaganjac, direktor festivala Cest is d’Best i potpisnica teksta, Dijana Nazor, prof. likovne kulture, dodijelilo je tri nagrade i dva priznanja. Prvu nagradu dobila je Ana Novoselac, profesorica likovne kulture iz Zagreba, za rad Ljubav izrađen u tehnici patchworka. Zastavica jasnom porukom i čistim likovnim rješenjem na izvrstan način prikazuje temu ovogodišnjeg Festivala. Lice zastave podijeljeno je u osam polja kvadratnog oblika u kojima u kombinaciji toplih i hladnih boja piše LJUBAV. Na trećem je polju dodano crveno srce na cvjetnoj podlozi, dok je u drugom i petom polju diskretno izvezen natpis (Kad zavijori) što je povezano u cjelinu naslova teme ovogodišnjeg natječaja. Likovno rješenje zastavice je u komplementarnom kontrastu s jednim bijelim, akromatskim poljem, a cijeli rad je kombiniran s različitim vrstama tkanine. Na poleđini su polja s istim rasporedom boja bez natpisa, samo sa crvenim srcem na šarenoj tkanini. Drugu nagradu dobio je rad Druga strana ljubavi Đorđa Rašovića, mladog akademskog slikara iz Podgorice. Zastavica na likovno maštovit i ironičan način u tehnici ulja prikazuje odnos lisice i vuka. Zastavica potiče na razmišljanje donoseći intrigantan prikaz ljubavnih odnosa između proždrljivog vuka (na prednjoj stani) i lukave lisice (na stražnjoj strani), dok je na poleđini iste zastavice lisica okrenuta licem, a vuk s leđa. Treću nagradu dobila je Tatjana Grgurina Vučetić iz Zagreba, koja je diplomirala na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, za lepršavu zastavicu Ljubav nošena vjetrom. Zastavica je zanimljivo obostrano riješena prišivenim raznobojnim trakama koje slobodno vijore u pet redova na bijelom platnu. Lagana tkanina koja leprša na vjetru otkriva na prvi pogled skrivene simbole crvenih srca koji su ručno otisnuti na platnu. Tim slojevitim pristupom autorica je na originalan način izvela ideju zadane teme. Dodijeljene su i dvije pohvale. Jednu je pohvalu dobio već nagrađivani autor, Josip Boltižar iz Haganja, za dvostrano riješen rad različitim motivima Leptirići, Na sedmom nebu, u tehnici ulja na platnu. Na licu zastavice prikazano je 14 leptira različitih boja i veličina koji slobodno lete u prostoru nalik svemiru, a na naličju crvena ruža kao simbol ljubavi u sličnom svemirskom kontekstu. Drugu pohvalu dobila je doktorica umjetnosti Vanda Jurković iz Zagreba za zastavicu pod nazivom Nekonvencionalna ljubav u tehnici akrilika na platnu. Autorica prikazuje odnos mlade, lijepe djevojke i dosta starijeg muškarca te postavlja pitanje opterećenosti materijalizmom u današnjem svijetu. Ako se pomnije promotre zastavice, svaka od njih na svoj će nam način ispričati i umjetničkim simbolima prenijeti svoju priču na neiscrpnu temu ljubavi. A poruke su uistinu raznolike (Slobodna ljubav Bernarde Rundek Franić; Žrtvovana na žice promjene, ideja i kapitala 1 i 2 Marjana Prevodnika; Komplementarna ljubav Marijane Petrović Mikulić; Ljubav iz školske klupe Marine Šoštarec); maštovite (Ljubav nošena vjetrom Tatjane Grgurine Vučetić; Dark Light Hane Mikulić); ironične (Druga strana ljubavi Đorđa Rašovića; Nekonvencionalna ljubav Vande Jurković; Sapunica Ane Divković); univerzalne, idealne ljubavi gdje nestaju klasne, vjerske i spolne razlike među ljudima (La Tolerance Tatjane Radovanović; Ljubav je sreća Diane Sokolić; Ljubav Ane Novoselac) do ljubavi prema gradu (Zagrebačka katedrala Ane Marije Franić); ljubav općenito (Kad ljubav zavijori Jurja Jonkea; Rastuća ljubav Marije Barkiđije; Ljubav je vatromet boja Veronike Matijačić), sakralna tema (Sveti Franjo Josipa Roce); ljubavi među životinjama (Ljubav, ah ljubav! Josipa Ušaja; Folklove Ane Jakić Divković), do one vječne teme odnosa, to jest ljubavi između muškarca i žene (I love you Vedrana Markulina; DVA postaje jedan (cvijet) Seije Ulkuinemi; Uzimam/I do Tihane Cizelj; Kad je sve na svom mjestu Ivane Mikulić; Love is in the air Katarine Lauš; Srodnost duša Zorice Klinžić) do razočarenja i težnje za pravom ljubavi (Ljubav u tragovima Irene Šoštarec; Ljubavni čvor Jadranke Mlinar; Vražja ljubav Ivane Bakal, Komadić ljubav, korisnika Centara za rehabilitaciju Gornje Komarevo) i dr. Vječita je ljudska potreba za ljubavlju i njenim iskazivanjem. Ovom su izložbom raznolike, maštovite, likovne i tekstualne poruke dale mali doprinos ovoj neiscrpnoj temi. U dane Festivala zagrebačkim ulicama prostruji čarolija koja zabrinuta i mrgodna lica, opterećena brojnim svakodnevnim obavezama - zvukom, pokretom i bojom transformira u nasmijana, bezbrižna, vesela. Vjerujemo da nitko od prolaznika barem na trenutak ne može ne zamijetiti razna događanja na ulicama i trgovima. Tajna je u pozitivnoj energiji glazbenika, performera iz cijelog svijeta, plesnih skupina, različitih akcija, likovnih instalacija i dijelom naših zastavica. One lepršaju i prkose suncu, kiši i nevremenu i bude dobro raspoloženje. Potiču nas na promišljanje, te nas pozivaju da se opustimo, zaplešemo, zapjevamo na glavnom zagrebačkom trgu, ulicama u centru grada, Zrinjevcu te uživamo u cjelokupnom bogatom programu Festivala.